Moć se strukturalno razvija kroz jasno definirane stupnjeve, a opstanak svakog stupnja ovisi o svijesti o višim razinama.
Toljaga, najniži stupanj, djeluje kroz silu i neposrednu prisilu. On ne razumije ideju narativa; njegova svijest doseže samo do utjecaja i fizičke sile. Ipak, toljaga ima osnovnu predstavu o postojanju viših razina. Kada mu se pojavi mafijaš, toljaga intuitivno prepoznaje da mafijaš nije došao s toljagom, nego s utjecajem. Toljaga razumije dovoljno da se povuče kada mu se kaže „ne diraj“. Njegova interpretacija je uska, ali dovoljan je taj minimum svijesti da preživi.
Utjecaj, drugi stupanj, razumije toljagu i zna kako ga predvidjeti ili kontrolirati, ali također prepoznaje prisutnost trećeg stupnja – narativa. Kada se pred njim pojavi crkveni poglavar ili netko tko vlada pričama i značenjima, on svjesno prepoznaje moć tog subjekta i reagira prema njoj. Utjecaj može manipulirati toljagom i nižim slojevima, ali sam mora poštovati pravila igre u odnosu na narative. Ipak, ni on ne poznaje najvišu razinu moći; razumijevanje stvarnosti kao ključan faktor ostaje izvan njegova dosega.
Narativi, treći stupanj moći, kontroliraju priču i značenje. Njihovi nositelji razumiju utjecaj i toljagu te koriste te stupnjeve kao instrumente moći. Kreatori narativa vladaju kroz simbole, tabue, dogme i manipulaciju dojmovima stvarnosti: crkva, vlasnici medija, državni propagandni sustavi. Ozbiljna igra za ozbiljne igrače. No i oni su dio globalnog ekosustava moći. Oni razumiju stupnjeve ispod sebe, ali i stupanj iznad sebe – filozofski stupanj koji garantira i samim kreatorima narativa opstanak.
Na vrhu te kaskade moći nalaze se oni koji vladaju razumijevanjem stvarnosti. Samo oni, najviša razina moći, utemeljeni su na sposobnosti fundamentalnog interpretiranja stvarnosti – definiranja okvira u kojem narativi, utjecaji i toljage djeluju. U tom lancu utjecaja, moć trećeg stupnja, narativi, nužno se prilagođava četvrtom stupnju, jer samo usklađenost s višim tijelom garantira poziciju moći i samom nositelju narativa.
Taj najviši stupanj gradi globalne strateške odluke i projekte koji traju desetljećima. Daje garanciju nositeljima ispod da su uklopljeni u opći ekosustav koji na kraju dana mora imati temelje u istini da bi bio održiv. Njihova sposobnost tumačenja istine drži ih na poziciji globalnog autoriteta. Stupnjevi koji funkcioniraju u zoni toljage i utjecaja obično su nesvjesni velikih poglavara koji osiguravaju kompletnom procesu održivost.
Navedena dinamika temelj je opstanka sustava. Ako toljaga ne prepoznaje zonu utjecaja, sutra ga više nema. Ako čovjek iz utjecaja ignorira nekoga tko vlada narativima, za dvije godine ga više nema. Ako narativi zanemare one koji razumiju stvarnost, sustav gubi stabilnost, a njihovi nositelji nestaju kroz desetljeće ili dva.
Svaka razina opstaje samo kroz interakciju svijesti i prepoznavanja – toljaga zna da mafijaš postoji, utjecaj zna da narativi postoje, narativi znaju da postoji razina koja tumači stvarnost i osigurava opću utemeljenost.
Toljaga ne razumije ideju narativa; može imati površnu predodžbu o njihovu djelovanju, ali ona mu je suštinski nedostupna. Isto tako, ljudi iz zone utjecaja ne razumiju najviša stupnja moći jer su okviri previše udaljeni.
Ta spoznaja nije dostupna površnoj prosudbi; zahtijeva duboko prožimanje i sposobnost sagledavanja veće strukture moći. Svijest o višim razinama nužna je za opstanak, a ignoriranje ili neprepoznavanje moći iznad sebe vodi neposrednom uklanjanju.
Sustavi moći nisu proizvoljni; oni su prirodni procesi koji evolucijski konvergiraju jer jedan stupanj bez drugog ne može opstati. Toljaga ne može funkcionirati bez pokroviteljstva utjecaja; utjecaj ne može djelovati bez pokroviteljstva narativa; narativi ne mogu opstati bez pokroviteljstva najviših autoriteta.
Kaskada utjecaja čini sustav inherentnim društvu, a posebno globalnoj zajednici. Male sredine opstaju ako su evolucijski i kulturološki dovoljno funkcionalne da obuhvate cijele zone moći. No što je sustav veći, veća je vjerojatnost da će sama količina elemenata osigurati stabilnu dinamiku. Na globalnom nivou ove strukture postoje stoljećima i oblikovale su mehanizme preživljavanja i interakcije između različitih razina moći.
I na kraju balade, ono što se danas događa – tehnološka revolucija koja je izokrenula kompletnu filozofiju moći – udara direktno u najvišu strukturu moći, tumače stvarnosti. Ono što se događa posljednjih godina najviše je destabiliziralo upravo globalne vladare koji se više ne snalaze u tumačenju stvarnosti, jer njihovi svjetovi i njihove paradigme više ne razumiju ono što se događa. Veliki car je već mrtav, samo kaskada utjecaja prema nižim razinama ide postupno, korak po korak, i ruši svaku podstrukturu koja se neće prilagoditi.
Primjer je, na kraju dana, i cionistički lobi, do jučer nedodirljiva mreža globalnih utjecaja koja je vladala i novcem i medijima i politikom, imala utjecaj na crkvene narative, a ipak je preko noći postala glavna meta. Upravo zato što se nije prilagodila tektonskim promjenama moći na najvišem nivou postojanja. I tako, paradoksalno, prvi padaju najjači, a zatim kaskadno i manji igrači – preko kreatora narativa, na kreatore utjecaja, i na kraju dana na same toljage.
Odgovori