Gpgale's Blog

Postoji uvjerenje, ugodno i duboko ukorijenjeno, da je razgovor uvijek moguć. Da je svaki sukob u načelu rješiv ako se strane samo dovoljno potrude, ako se sjednu za stol, ako se pronađe dobra volja. To uvjerenje je temelj demokratske ideje, ideje agore, foruma, parlamenta kao mjesta gdje… Pročitaj više: Hitler je bio nužnost

Imam čovjeka. Vrlo, vrlo pametan, analitičan, svaka mu je ko u Njegoša. Stara garda u najboljem smislu: pedantan, precizan, vladao je znanjem kako se danas rijetko vlada, a još važnije, vladao je i porijeklom znanja. Referenca, izvor, izdanje, tko je rekao, gdje piše. Godinama je bio moja… Pročitaj više: O zlikovcu zvanom ChatGPT

Sokrat: Reci mi, Teetete, što je znanje? Teetet: Znanje je istinito vjerovanje. Sokrat: Dakle, ako netko vjeruje u nešto što je istinito, on ima znanje? Teetet: Tako je, Sokrate. Sokrat: Ali razmisli. Ako sudac na sudu, na temelju uvjerljivih argumenata, stekne istinito vjerovanje o nečijoj krivnji, bismo… Pročitaj više: O napornom Sokratu i horizontu spoznaje

Tri priče. Sve tri sam gledao uživo, godinama, u bezbroj varijanti. Priča prva. Kava, dvije prijateljice. Jedna kaže da je dala otkaz. Muž dobro zarađuje, djeca su mala, kuća je njena teritorija i njoj to odgovara. Ne izgleda slomljeno, izgleda kao netko tko je nešto odlučio. Može… Pročitaj više: Tri slike straha

Taj dvojac izašao je u javnu sferu sa svojom bolešću. Samim time potpuno je prikladno razgovarati o toj bolesti i navoditi ih kao konkretan primjer. Postoje naravno oni koji će reći da tko smo mi da pričamo o takvim stvarima, ali ću isto tako odmah odgovoriti da… Pročitaj više: Zbog čega Aleksandar Stanković i Vojislav Mazzocco boluju od depresije?

Prostor jezika, komunikacije i doživljaja svijeta nije utemeljen u stvarnosti izravno, već u simbolici koja određuje komunikacijsku sferu među ljudima unutar zajednice. I ta sfera je dominantna sila čovjeka kao bića. Zato su simboli izrazito moćni. Tako recimo, kada Izraelci pobiju tristo tisuća Palestinaca nije problem, ali… Pročitaj više: Snaga simbola: prikaz slučaja — Novak Đoković

Dva konteksta, dva sustava lojalnosti Svako društvo u svakom trenutku postojanja funkcionira unutar dvije temeljne sile koje oblikuju ponašanje pojedinaca, institucija i kolektiva. Prva je sila strukture. To je težnja uspostavljenog poretka da se očuva, reproducira i zatvori u sebe. Druga je sila života. To je sposobnost… Pročitaj više: O sukobu sile strukture i sile života

(ovo je špekulativni članak i objašnjenje ludila u kojem živimo zadnjih petnaest godina, sa svrhom pronalaska skrivenoga smisla) Amerika je bila postavljena kao hegemon. Taj hegemon je u svojoj strukturi i pozadini imao monetarni sustav kao bazu i bankare kao stvarne operativce moći. Isti je podržan vojskom,… Pročitaj više: Što se nalazi u pozadini ovog ludila?

U čemu je tajna? Izbor vođe znači svjesno priznavanje višeg autoriteta, što je ključna stvar u realnom političkom organiziranju. Premda se kontinuirano guraju bajke o direktnoj demokraciji, deliberaciji, vječnim raspravama i usuglašavanjima, to je ponavljam bajka. Pokušajte usuglasiti mišljenje pet ufuranih likova, a u politici su uvijek… Pročitaj više: Izbor vođe kao ulazak u doba zrelosti

U prethodnom tekstu “Odnos prema autoritetu kao test slobode pojedinca” definirao sam odnos pojedinca prema autoritetu kroz kategoriju slobodnog i neslobodnog pojedinca. Ta formulacija djeluje intuitivno i sukladno s filozofskom tradicijom Fromma, ali otkriva ozbiljan nedostatak: ideja slobode suštinski označava subjektivni osjećaj nesputanosti, koji ovisi o pojedincu.… Pročitaj više: Zašto pojam slobode nije dobar okvir za analizu odnosa prema autoritetu

Uobičajeno je moć promatrati kroz formalne funkcije: predsjednike, direktore, generale, institucije. Međutim, takvo razumijevanje je površno. Formalna pozicija može biti simbol moći, ali nije njezin izvor. Stvarna moć ne proizlazi iz titule, nego iz odnosa – iz povjerenja koje drugi ulažu u nositelja te funkcije. Preciznije rečeno,… Pročitaj više: Gdje je zapravo moć?

(s posebnim osvrtom na političku paradigmu) Na netu godinama kruži jedna jaka uzrečica koja kaže: “Dobra vremena stvaraju slabe ljude, slabi ljudi stvaraju loša vremena, loša vremena stvaraju jake ljude, jaki ljudi stvaraju dobra vremena”. Gotovo uvijek ovu priču prosljeđuje ekipa kojoj ako postaviš pitanje što je… Pročitaj više: Paradigma djetinjstva vs. paradigma zrelosti

Priča prva: Oda Nobunaga Oda Nobunaga rođen je 1534. u Japanu kao nasljednik moćnog klana Oda. U mladosti je bio poznat kao neobičan i neozbiljan, ali nakon smrti oca preuzima vlast i učvršćuje položaj uklanjanjem suparnika. Njegov veliki uspon počinje 1560., kada u bitci kod Okehazame s… Pročitaj više: Četiri priče o ideji legitimiteta

Uvod Osnovni pojam za razumijevanje fenomena sljepoće pored zdravih očiju jeste ideja reframinga (preuokviravanje). To je ona shema kada istu situaciju počnemo gledati na drugi način. Za primjer. Kada turisti dođu u pasivni kraj – recimo Plitvice, prvo ih mještani smatraju smetnjom, a onda u nekom trenutku… Pročitaj više: Zbog čega smo slijepi pored zdravih očiju?

(eng. Homage to Catolonia) Odgajani smo da globalnu politiku pratimo na određeni način. Amerika protiv Rusije. Zapad protiv Istoka. Kinezi protiv Indijaca. Demokracija protiv totalitarizma. Narodi kao akteri, države kao bojišta, ideologije kao razlozi. Ta slika je jednostavna. Pregledna. I duboko neistinita. Jer narodi se ne bore… Pročitaj više: Kataloniji u čast

Zamislimo jedno selo. U tom selu živi čovjek koji je godinama najjači među svima. Nitko mu nije ravan. Ide okolo i radi što hoće. Ako imaš sendvič, dođe i uzme ga. Ako mu se suprotstaviš, prebije te. Ako imaš lijepo polje graška, dođe, pokupi što mu treba,… Pročitaj više: “Samo smo se šalili”

Za bolje razumijevanje trenda kolapsa postojećeg modela vlasti, prvo dvije crtice o mafiji i kamori: Mafija je nastala u ruralnim područjima Sicilije u 19. stoljeću. Razvila se u malim i zatvorenim zajednicama gdje su društveni odnosi stabilni, a ljudi se međusobno poznaju. Organizirana je kao stroga hijerarhija… Pročitaj više: Kraj mafijaškog modela vlasti

Jedan od temeljnih mitova modernog političkog diskursa jest ideja da je vlasništvo samo po sebi sveto i da ima neku vrstu trajnog, gotovo prirodnog prava na postojanje. Međutim, vlasništvo nije metafizička kategorija. Ono je politički priznati status. Postoji samo dok postoji opravdanje za njegovo postojanje. Ne postoji… Pročitaj više: Mit o nepovredivosti vlasništva

Razlika između slobodnog i neslobodnog čovjeka ne vidi se u deklaracijama o slobodi, nego u odnosu prema autoritetu. Upravo taj odnos predstavlja svojevrsni test slobode pojedinca. Način na koji pojedinac reagira na autoritet otkriva njegovu zrelost, njegovu sposobnost razumijevanja stvarnosti i njegov stvarni stupanj slobode. Sloboda se… Pročitaj više: Odnos prema autoritetu kao test slobode pojedinca

Prvo, moć. Moći – biti sposoban nešto učiniti. Mogu ustati, možeš trčati dvadeset kilometara, može voziti kamion. Moć je u suštini sposobnost realizacije nekog zahtjeva. A pred svima nama stoji zahtjev koji vidimo, iako ga možda ne izgovaramo jasno. Hajmo napraviti korak nazad. Bezbroj puta u prošlosti… Pročitaj više: Treba li nam zapravo moć?

Svaka stvarna politička promjena počinje knjigom. Ne počinje prosvjedom, ne počinje organizacijom i ne počinje energijom mase. Te stvari mogu pokrenuti događaje, ali ne mogu stvoriti novi politički poredak. Mogu proizvesti krizu i mogu destabilizirati postojeći sustav, ali bez novog sustava značenja ne mogu uspostaviti novi svijet.… Pročitaj više: Svaki politički pokret i svaka stvarna promjena počinju knjigom

Priča o pasivnom otporu. Razvikana, sveprisutna. Nema djeteta koje ne zna tko je Gandhi. Propaganda je čudo. Iz nekog razloga upravo je Gandhi zaslužio da ga sva usta hvale. Usta svih zlikovaca, svih režimskih spodoba, cijele mainstream kulture. One iste koja polagano kopni u sve očitijoj prozirnosti.… Pročitaj više: Mit o Gandhiju

Spekulativni esej Godina 2020. zatekla je mnoge od nas. Imati tako koordiniran globalni udar bez posljedica po vlast predstavljalo je niz presedana koje, naivni kakvi obično jesmo, nismo mogli ni zamisliti – ali ipak su se dogodili. Strukture moći ostale su na svojim pozicijama. Nisu sankcionirane. A… Pročitaj više: Globalna Katinska šuma

U prethodnim tekstovima (1,2) naglašeno je da je glavna garancija dobre vlasti uspostava mehanizama smjenjivosti. Ne decentralizacija moći, ne ideologija, nego mogućnost promjene loše vlasti. Nesmjenjivost nije moralna kategorija, nego rezultat operativnih mehanizama. To znači da je smjenjivost moguće uspostaviti isključivo stvaranjem novih operativnih protokola, a ne… Pročitaj više: Operativa smjenjivosti: snižavanje energije ulaska u politički proces

Nesmjenjivost vlasti u suvremenim društvima ne uspostavlja se zabranom izbora ili grubom represijom. Takvi oblici vlasti su karakteristični za politički kratkotrajne nerazvijene sustave ili za režime u kasnoj fazi raspada. U funkcionalno razvijenijim državama, nesmjenjivost se ne postiže ukidanjem demokratskih procedura, nego njihovim pretvaranjem u neučinkovitu formalnost.… Pročitaj više: Operativna pozadina nesmjenjivosti: mehanizmi kontrole u suvremenim režimima

Klasična politička rasprava vodi se o ideologijama, lijevima i desnima, o tome tko je moralniji, tko je “naš”, tko je izdajnik, tko je veći domoljub, tko je progresivniji, tko je moderniji. Raspravlja se o osobnostima, karakterima, privatnim životima, gafovima i skandalima. No razlika između dobre i loše… Pročitaj više: Smjenjivost

Pojam “radikalni centar” u javnom prostoru najčešće se pojavljuje kao nejasna etiketa. Obično kao namjerno kreirana konfuzija čiji je cilj udaljiti sam koncept. Kao kada se je Stjepan Mesić pozivao na transparentnost ili kada se HDZ poziva na vrijednosti domovinskog rata. Pa je tako svojevremeno koncept izjednačen… Pročitaj više: Što je to Radikalni centar?

U Konstantinopolu 532. godine, za vrijeme cara Justinijana I., dvije frakcije — Zeleni i Plavi — djelovale su kao poluformalizirane skupine s infrastrukturom, lokalnim uporištima i značajnim nasilnim potencijalom. U praksi su funkcionirale kao kombinacija kvartovskih milicija, kriminalnih grupa i klijentelističkih mreža, a ne kao „navijačke skupine“… Pročitaj više: Dodatna crtica o stvarnoj moći bezumnih masa

U političkom procesu sam skoro trideset godina. Opipavam stvarnost, testiram teze, korigiram zaključke, spoznajem političku stvanost. Ekipi koja me upozna obično joj se sviđaju moji navodno trezveni dnevno politički stavovi, prepoznaju širinu i uvide u razmatranju stvari koje ponekad ne mogu tako dobro artikulirati, ali ih osjećaju.… Pročitaj više: Jeli Zemlja uistinu okrugla?

U jednoj epizodi serije Black Mirror, pod nazivom “Men Against Fire”, upoznajemo vojnika Stripea koji zajedno sa svojim odredom eliminira neprijatelje poznate kao “žohari”. Ti žohari prikazani su kao groteskna, neljudska stvorenja: deformirani, prijeteći, bez osobnosti. Vojnici ih love, ubijaju, i sve to bez oklijevanja. Bez sumnje.… Pročitaj više: Kada neprijatelj postane čovjek

Kapitalizam nije sustav. Kapitalizam nije princip. Kapitalizam je narativ — politička floskula koja se prodaje kao analiza, a u stvarnosti služi kao zamjena za analizu. To je riječ koja se koristi da bi se stvorio dojam da se objašnjavaju društveni procesi, dok se zapravo skriva ono što… Pročitaj više: Kapitalizam je floskula

Za početak dvije radne definicije. Sloboda je odsustvo osjećaja sputanosti.Istina je sukladnost činjeničnom stanju. Ove dvije definicije dovoljne su da odmah upadnemo u jedan paradoks koji svi intuitivno osjećamo: istina se doživljava kao ograničenje, a laž kao sloboda. Istina traži da se uskladiš sa stvarnošću. Laž ti… Pročitaj više: O odnosu istine i slobode

Prvo i osnovno pravilo: ako su osobu stvorili mediji, lažnjak je po definiciji. Ako su mediji dali prostor da se javno upozna s političkim radom neke osobe, lažnjak je. Medijske strukture nisu nimalo propusne, one su osnovna brana režima. Vrlo jasno postavljena. Osoba za koju se pretpostavlja… Pročitaj više: Mediji ne stvaraju stvarne ljude. Mediji stvaraju kulise.

Bilo je to negdje 2012. kada se pojavio jedan medijski i politički redikul – Ivan Pernar. Taj dečko je pričao takve nebuloze da je okretao želudac svakom pristojnom građaninu uređene i kulturno napredne Republike Hrvatske. Gluposti koje je on iznosio odmah su bile prozrene od strane uglednih… Pročitaj više: Što se dogodi kada maske padnu?

U posljednjih dvadeset i pet godina imao sam priliku promatrati velik broj građanskih i političkih inicijativa. Inicijativa koje su pokretali građani koji nisu političi pozicionirani, već su poziija “običnog malog čovjeka”. U velikoj večini tih inicijatitva (govorimo o preko četrdeset inicijativa u dvedeset pet godina) nisam bio… Pročitaj više: Zašto građanske inicijative propadaju: problem koji nitko ne želi imenovati

(Two weeks to flatten the curve) Sljedeća dva tjedna su ključna. Sjećate li se te fraze? Sljedeća dva tjedna su ključna. Drugi dan se pojavi pitanje. Čekaj. Možda ne isti dan, ali drugi dan sigurno. Čekaj, a što će se dogoditi za dva tjedna? Što nakon dva… Pročitaj više: Sljedeća dva tjedna su ključna

Ovo pitanje nije provokacija radi efekta, nego politička nužnost. Ako politička ekonomija želi imenovati stvarnu moć, mora biti spremna dovesti u pitanje i vlastite svetinje. Karl Marx zauzima posebno mjesto među njima: kao najradikalniji kritičar kapitalizma koji je, paradoksalno, zamaglio njegovu najvažniju strukturu moći. Banke nisu devijacija… Pročitaj više: Je li Marx bio korisni idiot bankarskih elita?

U javnom govoru politika se prikazuje kao prostor slobodnog natjecanja ideja, volje građana i formalnih demokratskih procedura. U toj slici političke opcije nastaju iz uvjerenja, programa i moralnih pozicija, gdje građani prepoznaju te programe i onda za njih glasaju. Ta slika služi javnoj samopercepciji politike, ali ne… Pročitaj više: Kako agenture stvaraju političke opcije

Ideologije, u smislu koherentnih sustava vrijednosti, ne postoje. Ono što postoji jesu centri moći i njihove mreže agentura, čija je funkcija oblikovanje narativa pogodnih za održavanje i širenje utjecaja. Ideologija je korisna fikcija – etiketa koja stvara privid značenja ondje gdje ga zapravo nema. Ti narativi ne… Pročitaj više: Ideologije ne postoje

(spekulativni esej, novi narativ) Ono čemu danas svjedočimo nije spontani niz događaja, nego globalni, planski i dugotrajni projekt koji se gradio desetljećima. Taj projekt nije bio rezultat pogrešnih procjena, nego svjesni i koordinirani zločinački poduhvat usmjeren na razgradnju društava, destabilizaciju država i uspostavu potpune kontrole nad političkim… Pročitaj više: Prolazno vrijeme 2026.

Jim Corbett i iluzija kaosa Jim Corbett bio je britansko-indijski lovac, prirodnjak i kasnije konzervator, koji je veći dio života proveo u sjevernoj Indiji, u području Kumaona. Zapamćen je kao lovac na tzv. ljudoždere – tigrove i leoparde koji su desetljećima terorizirali sela i odnosili tisuće ljudskih… Pročitaj više: Zbog čega smo zapravo nemoćni?

U nastavku opisa ne ulazi se u niz specifika svakog društvenog konteksta, gdje, primjerice, u nepovoljnim klimatskim uvjetima vladar nikada nema resurse da se previše otuđi, ili gdje je izloženost vanjskim prijetnjama kontinuirani parametar legitimacije vladara, i slično. Svaka od tih priča nosi svoje vlastite specifičnosti. Također,… Pročitaj više: Kada vladar napusti pleme

Uvod: problem koji se vidi, ali ne razumije Moderne demokracije ne pate od nedostatka pristupa informacijama, nego od nedostatka razumijevanja. Problemi su vidljivi: korupcija, rast cijena, pad povjerenja u institucije, ekonomska nesigurnost. Javnost ih vidi, osjeća i o njima govori. Pa ipak, gotovo nikada ne vode prema… Pročitaj više: Overtonov prozor kao temelj političke promjene

Postoji mehanizam koji se rijetko objašnjava jednostavno, a snažno je oblikovao inflaciju i rast cijena nekretnina. Ne radi se o teoriji zavjere, nego o načinu na koji novac ulazi u sustav i tko mu ima pristup prvi. U razdobljima niskih kamatnih stopa banke plasiraju velike količine novca… Pročitaj više: Kako su nas opljačkali a da pojma o tome nemamo

Bili smo pleme. Ne u romantičnom smislu, nego u funkcionalnom. Ljudi su živjeli jedni s drugima u prostoru u kojem se svatko mogao čuti, vidjeti i prepoznati. U takvom okruženju hijerarhija i autoritet nisu nastajali dekretom, nego kroz komunikaciju. Netko je imao veći ugled jer je bio… Pročitaj više: Bili smo pleme

Autoritet je osoba ili tijelo kojem dajemo za pravo čak i onda kada se s njime ne slažemo. To je onaj čiju odluku prihvaćamo kao mjerodavnu i onda kada bismo sami zaključili drukčije. U tom smislu, autoritet nije isto što i moć, niti isto što i prisila.… Pročitaj više: Što je autoritet?

Uvod Teorija društvenih sustava Niklasa Luhmanna predstavlja jedan od najradikalnijih pokušaja deskriptivnog zahvaćanja modernog društva. Njezino polazište jest tvrdnja da se društvo mora razumjeti kao autopoietički sustav, odnosno sustav koji vlastitim operacijama proizvodi i održava samoga sebe. Iz te postavke slijedi opis društva kao sustava komunikacije, pri… Pročitaj više: Je li Luhmannov teorijski izbor čin intelektualnog kukavičluka ili razumno metodološko rješenje?

(O logici mreže i transfera autoriteta) Uz neizostavnu afirmaciju slobode govora i aktivne političke participacije, kulturno prisutne u zapadnoj sferi, postoji još jedan — obično zanemaren — čimbenik zbog kojeg je Sjedinjene Američke Države danas bastion slobode. Taj razlog leži u logici mreže i transfera autoriteta. Zona… Pročitaj više: Zašto je baš Amerika danas bastion slobode?

Danas živimo u jednom potpuno novom sukobu. Neočekivanom i izvan svih načina na koje smo sukobe dosad zamišljali. Ne radi se o sukobu država, zastava, religija ili ideologija, nego o nečemu daleko dubljem: o sukobu metoda validacije istine. Taj sukob zadire u sam temelj ljudskog identiteta i… Pročitaj više: Temeljni sukob današnjice: sukob metoda validacije istine

Nastavno na ubojstvo predsjednika Burundija i moju izjavu da je ubijen, a ne da je umro od srčanog udara, ovo mi se čini kao dobra tema za definiranje kada takvu izjavu možemo iznijeti, a kada je ona neutemeljena. Do sada, po starom narativu, čekali bismo da službene… Pročitaj više: Predsjednik Burundija je ubijen

Originalni tekst je napisan 5. veljače 2022. godine, u trenutku kada je već postalo očito da se razdoblje započeto 2020. ne može objasniti isključivo zdravstvenim razlozima. Iako ovu platformu koristim prije svega za afirmaciju nove političke paradigme koja se nazire, nužno je povremeno zaustaviti se i sagledati… Pročitaj više: Što se zapravo dogodilo 2020-e godine? (ver 2.0)

Pozicija koju razvija Hannah Arendt, posebno u knjizi Eichmann u Jeruzalemu, postala je jedna od najpopularnijih teza u javnom prostoru. Privlačna jer nudi moralno čisto, intuitivno i psihološki ugodno objašnjenje zla. Ideja da zlo nastaje iz „nemišljenja“ zvuči točno, uzvišeno i pedagoški korisno. Problem je, međutim, što… Pročitaj više: Kako je Hannah Arendt promašila fudbal: operativna istina protiv moralne iluzije

(o Overtonovom prozoru, astroturfingu, manipulaciji javnog mišljenja, Borisu Vujčiću i Velimiru Šonji) Inflacija je posljednjih godina postala jedna od središnjih društvenih tema. Ona se osjeća svakodnevno. U trgovinama, na računima, u padu životnog standarda. O njoj se često govori, ali gotovo uvijek površno. Javna rasprava prepuna je… Pročitaj više: O inflaciji u Hrvatskoj na jedan drugi način

U suvremenom javnom prostoru cenzura se rijetko provodi otvorenom zabranom. Mnogo učinkovitija metoda jest ona koja djeluje prije mišljenja: upravljanje emocijama. Jedna od najrazornijih tehnika tog tipa može se precizno nazvati zatrovanje istina. Riječ je o razvijenoj varijanti klasičnog poisoning the well, u kojoj se ne kompromitira… Pročitaj više: Zatrovanje istine – tehnika manipulacije javnim prostorom

Ideja direktne demokracije na prvi pogled djeluje privlačno: narod odlučuje izravno, bez posrednika, bez političke elite, bez „otuđene vlasti“. Međutim, taj koncept već u svojoj osnovi promašuje političku stvarnost. Problem direktne demokracije nije u provedbi, tehnologiji ili „nedovoljnoj zrelosti društva“, nego u tome što ignorira samu prirodu… Pročitaj više: Direktna demokracija kao iluzija i direktna politika kao promjena paradigme

Medijska iluzija nam prodaje priču o dvije grupe bolesnika. Jedna je woke medijska patka, gdje ispada da većina ljudi puši sve te gluposti. Tu su, naravno, i gluposti oko plandemije, a brojke cijepljenih, kao i razina institucionalnog pritiska oko cijepljenja, dovoljno govore o tome koliko je ljudi… Pročitaj više: Politička stvarnost izvan medijskog narativa

Glavna tema teksta jest neuspjeh normativnih i hijerarhijskih modela upravljanja društvom te njihova zamjena autopoetskim, procesnim i nenormativnim logikama. Sve ostale teme – vrijednosti, ideologija, istina, represija, legitimitet, mreže – pojavljuju se kao različiti ulazi u isti problem: pokušaj da se složeni sustavi kontroliraju izvana dugotrajno proizvodi… Pročitaj više: Središnja misao knjige “Pijane besjede s Ćatom”

Društvena hijerarhija, odnosno prostor utjecaja, ima vlastitu prirodnu dinamiku. U tom okviru postoje dvije jasno prepoznatljive skupine ljudi. Prvu čine oni koji se bave vlastitim životima – poslom, obitelji, prijateljima i hobijima. Njihov odnos prema životu je uglavnom funkcionalan i korektan. Politika im nije u fokusu, ne… Pročitaj više: Tko zapravo nosi političku odgovornost?

Civilizacije su kroz povijest funkcionirale na razdvajanju svjetova. Postojao je svijet vladara (vuka) i svijet podanika (ovce), razdvojeni ne samo moći, nego i stvarnošću i kontekstom. Ta razdvojenost oblikovala je i dva morala: jedan koji donosi odluke i drugi koji snosi njihove plodove. Taj poredak nije bio… Pročitaj više: Rađanje morala čovjeka

(o moralu, kontekstu i sporom propadanju civilizacija) Svaka civilizacija u vrijeme svog raspada izgleda iznenađeno. Ljudi govore o vanjskim neprijateljima, o lošoj sreći, o klimatskim promjenama, o dekadenciji običaja, o gubitku vrijednosti. Govore kao da se dogodilo nešto neočekivano, kao da se povijest iznenada okrenula protiv njih.… Pročitaj više: O sukobu morala vladara i podanika kao uzroku propasti civilizacija i novom kontekstu informacijske revolucije

Pojam vrijednosti zauzima središnje mjesto u suvremenom političkom diskursu. Njime se legitimiraju odluke, povlače granice rasprave i proizvode politički identiteti. Vrijednosti se predstavljaju kao nužan temelj politike, kao moralni kompas bez kojeg društvo navodno ne može funkcionirati. No upravo ta samorazumljivost skriva njihov temeljni problem: vrijednost u… Pročitaj više: O vrijednostima kao etiketama i potrebi njihova uklanjanja iz političkog diskursa

Ovaj tekst nadovezuje se na prethodnu analizu biološke autopeze izloženu u radu „Presedani biološke autopoeze: kako se život gradi prije nego što procvjeta“, u kojem je autopeza definirana kao temeljna logika života: proces samoproizvodnje, samoodržanja i samoreprodukcije sustava. Uvriježena pretpostavka je da se biološki život nije razvijao… Pročitaj više: Od biološke autopoeze do emancipacije društvenih mreža: fazni prijelaz jednog sustava

Autopoeza opisuje temeljnu dinamiku života: sposobnost sustava da sam sebe proizvodi, održava i reproducira vlastitu strukturu. Život nije skup organizama, nego proces koji se neprekidno obnavlja kroz vlastite unutarnje zakonitosti. Ono što se može stabilizirati – ostaje. Ono što se ne može – nestaje. Iz te jednostavne… Pročitaj više: Presedani biološke autopoeze: kako se život gradi prije nego što procvjeta

Ljudi su zapravo malo pametnije životinje, ali daleko od toga da su duboko osviještena bića. Oni, vi, ja, nitko od nas. U svojoj prirodi, lojalni smo upravo fiksacijama u obliku simbola — jer simboli osiguravaju doživljaj zajedničkog okvira, pripadnosti i opstanka. Na kraju dana, to znači da… Pročitaj više: Simboli kao temelj duhovno-političke revolucije

U javnim raspravama o političkim i društvenim promjenama često se polazi od pretpostavke da je ključ uspjeha u uvjeravanju većine stanovništva. Demokratski diskurs, mediji i obrazovni sustavi dodatno učvršćuju ideju da promjene nastaju kao posljedica široke rasprave, informiranja i racionalnog konsenzusa. Međutim, analiza stvarnih političkih procesa pokazuje… Pročitaj više: Kvadratni korijen: o ulozi manjine i ponašanju masa u političkim procesima

Postoje povijesni obrasci koji se ponavljaju jer čovjek, premda mijenja alate, ne mijenja narav. Današnji globalni poredak, u svojoj financijskoj, političkoj i psihološkoj strukturi, gotovo savršeno preslikava Weimarsku Njemačku dvadesetih godina. Tada su bankari i medijski narativi stvorili egzistencijalnu krizu i otuđenje elita od stvarnosti. Srednja klasa,… Pročitaj više: Sidrište – kraj weimarskog scenarija

Slučaj Jeffreyja Epsteina predstavlja trenutak u kojem klasično tumačenje događaja – kroz službena objašnjenja, „pečate“ institucija i režimsku istinu – postaje nefunkcionalno. To je točka u kojoj autoriteti i njihove etikete više ne objašnjavaju stvarnost, nego je brane pozicijom apsurda. U takvim situacijama primjena načela crne kutije… Pročitaj više: Jeffrey Epstein: Crna kutija i demonstracija moći

Jedna od temeljnih zabluda suvremenog mišljenja jest uvjerenje da su problemi društva, politike i ekonomije prvenstveno problemi vrijednosti, ideologije ili interesa. Rjeđe se postavlja pitanje koje prethodi svima njima: rade li uopće pojmovi kojima mislimo stvarnost ono što od njih očekujemo? Opisuju li oni svijet ili ga… Pročitaj više: Osvrt na tekst “Kapitalizam, Istina i narativ”

Kako to da ljudi koji se nalaze na liniji radikalnog centra, poput Zorana Milanovića ili Tuckera Carlsona, u doba informacijske revolucije ne samo da opstaju, nego i kontinuirano politički prosperiraju? Zašto se upravo ta pozicija, koja ne pripada ni tradicionalnoj ljevici ni desnici, pokazuje otpornijom od starih… Pročitaj više: Zbog čega je radikalni centar preuzeo dominaciju?

Karl Popperov filozofski projekt započinje ambicioznim pokušajem da se znanosti pruži stroga, normativna definicija. U Logici znanstvenog otkrića Popper izričito tvrdi da znanost nije definirana potvrđivanjem teorija, nego njihovom izloženošću pobijanju: kriterij znanstvenosti jest falsifikabilnost. Teorija je znanstvena samo ako unaprijed zabranjuje određena stanja svijeta i ako… Pročitaj više: Otvoreno društvo kao neuspjeli normativ i temelj scientičkog totalitarizma

i širi fenomen fraze “trebalo bi” Jedan od najsigurnijih znakova teorijske patologije u filozofiji jest pojava normativnog jezika ondje gdje prethodno ne postoji poznavanje materije. Fraza “trebalo bi” u tom smislu nije bezazlena: ona označava pojavu u kojoj mišljenje odustaje od razumijevanja i prelazi u kompenzaciju. Karl… Pročitaj više: O filozofskom šarlatanstvu Karla Poppera

U sustavu psihološkog ratovanja agenti nisu samo pojedinci koji prikupljaju informacije – oni su instrumenti oblikovanja percepcije, emocija, ponašanja i društvenih narativa. U profesionalnim PSYOPS strukturama najčešće se razlikuje devet temeljnih klasa agenata, organiziranih prema njihovoj funkciji i tipu psihološkog učinka koji proizvode. 1. Agenti utjecaja (Influence… Pročitaj više: Devet klasa agenata u psihološkim operacijama (PSYOPS)

Paradigma je način na koji se stvarnost poima prije nego što se o njoj uopće razmišlja. Ona određuje što je vidljivo, što se doživljava kao normalno, što se prepoznaje kao problem, a što kao prirodno stanje. Paradigma djeluje kao pozadinski okvir značenja koji unaprijed definira ton, kut… Pročitaj više: Zbog čega nastaje nova paradigma i što znači njezina promjena

Moderna industrija samopomoći gotovo je u potpunosti izgrađena na pretpostavci da se uzrok ljudske patnje, dezorijentacije i nefunkcioniranja nalazi unutar pojedinca. U fokusu su traume iz djetinjstva, psihološki obrasci, emocionalni deficiti, tamne trijade, uloge žrtve i razni oblici nerazriješenih unutarnjih konflikata. Čovjek se promatra kao zatvoren sustav… Pročitaj više: Kada industrija samopomoći omaši paradigmu

U zadnje vrijeme počeli smo znatno više spominjati Thomasa Kuhna i njegovo djelo Struktura znanstvenih revolucija. Kuhn u svojoj knjizi opisuje nekoliko stvari. Jedno je ciklus znanosti, ali ne znanosti kao ideje, već znanosti kao prakse. Ukratko, prvi korak je prvo otkrivenje bez ikakvih prethodnih znanja, rutina… Pročitaj više: Thomas Kuhn i politička revolucija

Znanost se u javnom prostoru često prikazuje kao oličenje razuma, objektivnosti i otvorenosti prema novim spoznajama. Ta vizija velikim je dijelom oblikovana idejama Karla Poppera, koji je popularizirao pojam falsifikacije kao temelja znanstvene metode. Prema toj slici, pravi znanstvenik neprestano pokušava pobiti vlastite teorije, a znanstvena istina… Pročitaj više: Popperov mit i zanemareni Kuhn: Znanost između stvarnosti i obmane

Limited Hangout je shema u kojoj se selektivno otkrivaju informacije s ciljem održavanja vjerodostojnosti izvora. U svojoj osnovi, radi se o kontroli toka informacija: otkriva se samo onaj segment istine koji ne ugrožava operativnu strukturu, ali je dovoljno značajan da publika stekne dojam transparentnosti. Time se izvor… Pročitaj više: Limited Hangout kao agresivna metoda kontrole narativa

Niccolò Machiavelli često je pogrešno shvaćen kao cinični manipulator ili promotor nemoralnosti. No njegova prava snaga leži u tome što je on svjetlo koje razotkriva tamu politike i iluzija. Umjesto da skriva stvarnost iza idealiziranih priča o pravednim vladarima, Machiavelli hrabro pristupa politici kao stvarnoj i često… Pročitaj više: Niccolò Machiavelli

Pojavom interneta i masovne komunikacije globalni poredak nije se osjećao ugroženim. Dapače, zaključak je bio da će kroz proizvodnju beskonačnih narativa, utemeljenih na slabostima ljudi, samo povećati stupanj kaosa, ukloniti polje zajedničkog i tako još lakše vladati masama. Beskonačno alternativnih sajtova, „istina“ i sadržaja koji podilaze predrasudama… Pročitaj više: Četvrta razina moći i bitka za Staljingrad

Jedna neugodna, ali nezaobilazna istina jest ova: čovjek nije potpuno samostalan.Nije puni gospodar svoje volje, niti izolirana individua. Biološki gledano, čovjek je čestica društvenog organizma. Mi smo, u svojoj srži, društvene životinje. Milijunima godina preživljavali smo unutar čopora ili plemena, gdje je grupa bila jedina jedinica opstanka,… Pročitaj više: Društvo kao nadtijelo: čovjek nije centar, nego funkcija

Moć se strukturalno razvija kroz jasno definirane stupnjeve, a opstanak svakog stupnja ovisi o svijesti o višim razinama. Toljaga, najniži stupanj, djeluje kroz silu i neposrednu prisilu. On ne razumije ideju narativa; njegova svijest doseže samo do utjecaja i fizičke sile. Ipak, toljaga ima osnovnu predstavu o… Pročitaj više: Četiri razine moći i pad Vladara

Radikalni centar se u javnom diskursu često etiketira kao „proruski“, no ta etiketa je lažna i zavaravajuća. Radikalni centar uistinu ne favorizira niti jednu stranu, nego pristupa sukobu iz pozicije neutralnosti i traži razumijevanje unutarnje logike narativa koji se sukobljavaju. U slučaju rata u Ukrajini, ta pozicija… Pročitaj više: Radikalni centar i proruski narativ: analiza legitimnosti i konzistentnosti

Društvene mreže su se razvile u samoregulirajuće sustave koji optimiziraju komunikaciju na temelju unutarnjih zakona. Autoritet i relevantnost više ne proizlaze iz formalnih struktura, već iz autentičnosti i sposobnosti generiranja smisla. Ovaj proces redefinira moć, gdje prirodne duhovne elite postaju ključni akteri, marginalizirajući stare medijske kontrolere.

Medijska slika društva prikazuje borbu ljevice i desnice, ali većina ljudi ne identificira s tim narativima. Ova “tiha većina” se suočava s egzistencijalnim problemima i vidi politiku kao sporednu. Radikalni centar nudi novi pristup fokusiran na stvarne potrebe i iskustva, suprotstavljajući se ideološkoj rigidnosti ljevice i desnice.

Oni koji upravljaju masama su u odnosu na prosječne ljude kognitivno i strateški superiorniji. Politika koristi mitologije i simboliku za kontrolu, a radikalni centar priznaje ljudsku prirodu, odbacujući idealizirane projekte. Time osnažuje pojedinca, prepoznajući realnost, ne obećavajući promjene, nego osiguravajući njegovo pravo mjesto u društvu.

Kultno djelo Erica Raymonda često se opisuje kao manifest organizacijske paradigme programiranja u open source svijetu. Iako se Raymond primarno bavi praktičnim savjetima i trikovima za uspješno vođenje projekata otvorenog koda, njegova ključna metafora — razlika između katedrale i bazara — nudi i širu, filozofsku i političku… Pročitaj više: Katedrala i bazar – filozofsko-politološki osvrt (ver 2.0)

Astroturfer je akter koji se u javnom prostoru predstavlja kao običan građanin ili neovisni komentator, dok u stvarnosti djeluje kao instrument strukturirane propagande. Njegova je svrha stvarati iluziju spontanog javnog mišljenja i održavati unaprijed oblikovan narativ. Unutar tog fenomena postoji specifičan tip — nazvat ćemo ga Astroturfer-Trovač.… Pročitaj više: Astroturfer–Trovač osnovni alat binarne kontrole

Živimo u eri informacijske revolucije koja mijenja društvo, no više od 90% ljudi ostaje informacijski nepismeno, što može dovesti do psihičkog kolapsa. Laž postaje skupa i neprivlačna, dok istina nagrađuje one koji se odupiru manipulaciji. Istina je temelj stabilnog društva i pojedincu donosi mir i prosperitet.

Spadam u one opsesivne lude koje, kad nešto nanjuše, ne puštaju – kao što pit bull ne pušta kad zagrize. Nije to neka divna osobina, ali nosi određene kvalitete. Zbog intuitivne spoznaje o mogućnosti stvaranja boljeg svijeta, zagrizao sam u svijet javne polemike prije više od dvadeset… Pročitaj više: Intelektualno nepoštenje kao osnova ljevice i desnice

Biološka razlika između muškaraca i žena nije samo u tijelu, nego u raspodjeli rizika, varijabilnosti i društvenih uloga. Kada se govori o tome zašto povijest pamti uglavnom muškarce kao pionire, istraživače, inovatore ili osvajače, rasprava se često zarotira prema društvenim konstrukcijama, kao da su pravila civilizacije nastala… Pročitaj više: Biologija rizika: kako evolucija oblikuje povijesne uloge

Sram je društveno uvjetovana emocija koja nastaje kada osoba prepozna da je narušen njen ugled — bilo u očima drugih, ili u njenom vlastitom unutrašnjem pogledu. Ključno je shvatiti da sram ne proizlazi iz same pogreške, nego iz činjenice da ona ruši sliku o nama koju nastojimo… Pročitaj više: Ubiti sram?

Fenomen mnogih ljudi koji godinama “istražuju” tajne svijeta – teoretičara zavjere – danas je fascinantan, ali i tragičan. Na prvi pogled djeluju kao neumorni tragači za istinom, no u stvarnosti su često najpogubljenija skupina: pasivni, nesposobni kritički sagledati stvarnost, gutaju strahove i ne prepoznaju pozitivne promjene, a… Pročitaj više: Kako taština i nezrelost pretvaraju ljude u suprotnost vlastitim deklaracijama

U svakodnevnom govoru pojmovi vjere i dogme često se miješaju ili tretiraju kao različiti intenziteti iste pojave: dogma kao “kruta vjera”, vjera kao “mekša dogma”. Takvo izjednačavanje prikriva ključnu psihološku i epistemološku razliku. Vjera nije skup pravila niti institucionalno definirana doktrina, nego unutarnja sposobnost podnošenja neizvjesnosti koju… Pročitaj više: Vjera i dogma: psihološki antipodi i kontinuum unutarnje stabilnosti

Pandemija COVID-19 ilustrirala je primjenu Overtonovog prozora u oblikovanju percepcije o cjepivima. Sastoji se od službenog prozora, režimski prihvatljive alternative i zone redikula koja marginalizira legitimna pitanja. Ovaj trostruki model omogućuje kontrolu narativa, stvarajući privid pluralizma, dok se stvarne kritike marginaliziraju i stigmatiziraju.

Kroz dva desetljeća beskonačnih političkih rasprava uočio sam jedan uzorak koji je prisutan svuda i uvijek. Kada naiđemo na osobu koja je indoktrinirana i preuzela neku dogmu – bilo liberalnu, libertarijansku, marksističku ili neku drugu – moći ćemo s tom osobom raspravljati o svemu, ali kada se… Pročitaj više: O nužnosti eliminacije dogmatskih sustava iz područja radikalnog centra

Nova paradigma koja proizlazi iz informacijske revolucije radikalno mijenja način na koji promatramo čovjeka. Brzina razmjene informacija ogolila je koliko smo nesavršeni, indoktrinirani i nesvjesni vlastitih ograničenja. Tek sada postaje vidljivo da je tradicionalna slika čovjeka – koja dominira od prosvjetiteljstva, a korijene ima i u kršćanskoj… Pročitaj više: Mit o kršćansko-prosvjetiteljskom savršenstvu čovjeka

Odgojeni smo u narativu koji Europu postavlja kao mjeru civiliziranog svijeta. Obrazovni sustav konstruira linearnu putanju: antika, kršćanski srednji vijek, renesansa, prosvjetiteljstvo, moderni Zapad. U toj slici ključne društvene vrijednosti — pluralizam, institucionalna uređenost, pravna racionalnost, društvena mobilnost, kulturna sloboda — prikazuju se kao organski, neprekinuti produkt… Pročitaj više: Kako nas europocentrizam sprječava da razumijemo civilizaciju

U svakodnevnom životu često susretnemo ljude koji djeluju izuzetno uvjerljivo. Imaju jasne argumente, logičke konstrukcije, dosljednost, strukturu i sigurnost u vlastitu poziciju. Njihove priče ponekad zvuče toliko dobro da ostave dubok trag: zapamtimo ih, prepoznamo uvjerljivost, na trenutak se zamislimo. Ali – ništa se ne mijenja. Ne… Pročitaj više: Kako se doista mijenja mišljenje: zašto pojedinac ne može ništa, a grupa može sve

Nije slučajno da najutjecajniji medijski autori poput Joea Rogana i Tuckera Carlsona dijele ključne političke pozicije sa Zoranom Milanovićem, koji je na predsjedničkim izborima pomeo HDZ. Oni koji su napustili stari narativ i prihvatili pozicije dominantne na društvenim mrežama – otvorenost, sumnju prema autoritetu, zdrav razum –… Pročitaj više: Radikalni centar – dva koraka za oživotvorenje nove političke biologije

U Njemačkoj nakon Prvog svjetskog rata proveden je proces koji je formalno opravdan reparacijama, ali je u stvarnosti predstavljao unutarnju preraspodjelu moći. Hiperinflacija između 1921. i 1923. godine nije bila rezultat ratnog duga, nego planski model kojim je uništena valuta i izbrisana štednja građana. Srednja klasa, nositelj… Pročitaj više: Weimarska matrica